Treba li EU izravno razgovarati s Putinom? Čelnici se slažu da se - ne slažu

Pariz i Rim pokrenuli inicijativu

Rasprava je dobila na težini nakon što su francuski predsjednik Emmanuel Macron i talijanska premijerka Giorgia Meloni javno podržali ideju ponovnog kontakta s Kremljom. Smatraju da EU, kao najveći donator Ukrajine, mora imati stalno mjesto za pregovaračkim stolom i sudjelovati u oblikovanju buduće europske sigurnosne arhitekture — bez oslanjanja isključivo na SAD, koji trenutno predvodi kontakte s Moskvom.

Meloni i Macron: Europa mora imati glas

"Vjerujem da je došlo vrijeme da i Europa razgovara s Rusijom“, poručila je Meloni, upozorivši da EU neće moći dati puni doprinos ako komunicira samo s jednom stranom.

Macron zagovara strukturirani europski pristup, uz jasan mandat i ograničen broj sugovornika. Ipak, pokušaj Pariza da pripremi telefonski razgovor s Putinom — kroz diskretni posjet Macronova savjetnika Moskvi — završio je bez rezultata, a rusko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo ga je „patetičnom diplomacijom“.

Protivnici: Nema razgovora bez ruskih ustupaka

Njemačka, Estonija, Litva i Cipar snažno se protive obnovi kontakata. Ističu da Rusija i dalje napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu i civile te ne pokazuje spremnost na kompromis.

„Ne vidimo potrebu za otvaranjem novih kanala komunikacije“, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz, dodajući da će cijena za Moskvu rasti ako ne pokaže spremnost na kraj rata.

Sličan stav ima i Švedska, koja poručuje da će se diplomatski kanali eventualno otvoriti tek kada Rusija pokaže ozbiljnu namjeru za postizanje mira.

Posebni izaslanik kao kompromis?

Austrija, Češka i Luksemburg podupiru ideju jedinstvenog europskog izaslanika kako bi EU „govorila jednim glasom“.

Latvijska premijerka Evika Siliņa smatra da bi izaslanik trebao sudjelovati u trilateralnim pregovorima SAD-a, Rusije i Ukrajine — ali bez ukidanja sankcija.

Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas upozorava da je ključno prvo definirati političke ciljeve: „Pitanje nije tko će razgovarati, nego što želimo postići.“ Također dovodi u pitanje motivaciju Moskve za dijalog s Europom ako već ostvaruje ciljeve kroz kontakte sa SAD-om, piše Euronews.

EU između pritiska i opreza

Iako se rasprava u Bruxellesu intenzivirala, zasad nema konkretne strukture ni jedinstvenog stava. Sljedeći formalni summit zakazan je za 19. ožujka.

U diplomatskim krugovima već se spominju potencijalna imena za izaslanika, poput finskog predsjednika Alexandera Stubba i bivše povjerenice Margrethe Vestager.

Dok jedni smatraju da je europski angažman neizbježan — osobito nakon pregovora u Abu Dhabiju bez predstavnika EU-a — drugi upozoravaju da bi ishitren potez mogao narušiti jedinstvo Unije i odnose s Ukrajinom.

Službeni stav Ljubljane sažima trenutačnu poziciju dijela članica: dijalog je moguć, ali samo na temelju jedinstvenog stava svih 27 država članica i u skladu s međunarodnim pravom.